Pripremni radovi za početak obnove još jednog simbola grada su završeni kao i izrada glavnog projekta. Izvršeno je čišćenje unutrašnjosti kao i postavljanje zaštitne ograde duž cijelog objekta.

U sklopu zaštitne ograde Bistričke stanice planirana je i postavka mesh platna, prikaz jedne fasade kako bi građani imali uvid kako će izgledati obnovljeni reprezentativni objekat.

„Nakon obnovljenog Olimpijskog muzeja Sarajevo, nastavljamo kako smo i obećali našim sugrađanima, Bistrička stanica postat će još jedna turistička atrakcija koja će u potpunosti biti samoodrživa. Cilj nam je da obnovljena impresivna građevina bude mjesto susreta kulturnih i društvenih događaja značajnih za grad Sarajevo“, poručio je Skaka.

Podsjećamo, Grad Sarajevo je ovaj nacionalni spomenik BiH otkupio od etažnih vlasnika, riješio imovinsko-pravne odnose i stambeno pitanje za sedam porodica koje su godinama živjele u ovom oronulom i za stanovanje neuslovnom objektu.

Staru Bistričku stanicu gradili su majstori koji su bili učenici čuvenog francuskog konstruktora Aleksandra Gustava Eiffela, tvrdi Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i vrsni poznavalac historije grada.

Ističe da se radi o vrlo važnom historijskom objektu koji je nekada bio jedan od najvažnijih infrastrukturnih građevina za razvoje moderne BiH i Sarajeva. Obnova stanice, kako navodi, budi emocije i divne uspomene na popularnog Ćiru.

„Prije ukidanja uskotračne pruge, njenu ljepotu pokazao je reditelj Šiba Krvavac u filmu “Valter brani Sarajevo” 1972. godine, gdje su se neke od ključnih scena odvijale upravo na Bistričkoj stanici i oko nje. Ukidanjem uskotračnih pruga 1. augusta 1978. godine, to je sve nestalo. Odmah po ukidanju pruge postojala je inicijativa da stanica postane muzej, ali se to pitanje nikad nije pokrenulo sve do dolaska gradonačelnika Abdulaha Skake“, ističe Garibija.

Zgrada stare Željezničke stanice na Bistriku 2006. godine, odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, proglašena je nacionalnim spomenikom.