Ilidža

Federacija BiH - Kanton Sarajevo

Ključni brojevi

Površina: 143 km²

Broj naselja: 12

Populacija: 66730

Web stranica:  http://www.opcinailidza.ba/

Poštanski broj: 71210

Povezani članci:

blog

Investicije

Dodijeljene sredstva za razvoj poduzetničke inicijative

Ilidža • Senaid Memić

Općina dodijelila 90.000 KM za razvoj poduzetničke inicijative

14.04.2021.

blog

Sport

Deveti turnir u odbojci za žene "Ilidža Volleyball Cup 2020"

Ilidža • Senaid Memić

U dvorani "Sabit Hadžić" na Ilidži održan je tradicionalni Deveti turnir u odbojci za žene "Ilidža Volleyball Cup 2020".

02.10.2020.

blog

Investicije

Nakon Centra za zdravo starenje na Ilidži i Centar za djecu s poteškoćama u razvoju

Ilidža • Senaid Memić

U općina Ilidža počinje izgradnja savremenog Centra za djecu sa poteškoćama u razvoju

09.10.2020.

blog

Kultura i obrazovanje

Općina Ilidža raspisala konkurs za stipendiranje talentovanih učenika i studenata

Ilidža • Senaid Memić

Općina Ilidža objavila je konkurs 15. oktobra za stipendiranje talentovanih učenika u srednjem i studenata u visokoškolskom obrazovanju u školskoj/akademskoj 2020/2021. godini.

16.10.2020.

blog

Investicije

Uskoro ledena ploha na Ilidži

Ilidža • Senaid Memić

Potpisan Sporazum o sufinansiranju projekta "Projektovanje izgradnje ledene plohe".

28.10.2020.

blog

Komunalni poslovi

Počela podjela kanti za prikupljanje otpada u Butmiru

Ilidža • Senaid Memić

Nabavku ukupno 1600 kanti (800 crnih i 800 žutih) u potpunosti izvršila je Općina ilidža.

06.11.2020.

blog

Investicije

Završen kružni tok u Hrasnici

Ilidža • Senaid Memić

Ovaj projekat u potpunosti je finansirala Općina Ilidža.

09.11.2020.

blog

Sport

Odbojkaši Ilidže postigli veliki uspjeh

Ilidža • Nermin Muzur

Čestitke na uspjehu odbojkašima, napravili su veliki korak ka premijerligi.

02.12.2020.

blog

Poljoprivreda

Podijeljeno 5.000 sadnica voća građanima Ilidže

Ilidža • Nermin Muzur

Prednost prilikom podjele imali su građani koji predhodnih godina nisu bili obuhvaćeni podjelom.

02.12.2020.

blog

Događaji

Reakcija načelnika Općine Ilidža

Ilidža • Nermin Muzur

“Ugostitelji u borbi za ljepšu Ilidžu: Dvije decenije bez rasvjete , kontejnera”

07.12.2020.

blog

Sport

Kadeti KK Ilidža s pobjedom počeli sezonu

Ilidža • Nermin Muzur

Proteklog vikenda održane su nove utakmice takmičarskih selekcija Košarkaškog kluba Ilidža.

09.12.2020.

O općini i njenoj historiji

Prve ljudske naseobine na području današnje Ilidže potiču iz neolitskog perioda. Neolitsko naselje Butmir (3.500 – 2.500 godina prije nove ere) smješteno je na obalama rijeke Željeznice, arheološki je otkriveno 1893. – 1896. god. Iskopani su ostaci 96 zemunica, s bogatim nalazima kamenog oruđa i oružja, kostiju životinja i biljne hrane. Najveću vrijednost iz tog perioda predstavljaju primjerci keramičke proizvodnje, posebno posude sa ornamentnim ukrasima i ženske statuete. Tadašnji stanovnici Butmira bavili su se poljoprivredom, stočarstvom i lovom.[3] Po nalazima sa ovog arheološkog područja jedan period civilizaciskog razvoja Bosne i Hercegovine nazvan je Butmirska kultura. Veći broj gradina svjedoče o naseljenosti u vremenu Ilira. Ilidža u antičkom periodu U prvoj polovini l. vijeka Sarajevsko područje postaje dijelom Rimskog carstva. Upravni i kulturni centar Sarajevskog polja bilo je naselje Aquae S... (Banja S...) izgrađeno na području današnje Ilidže.[4] Bio je to lijep i bogato uređen provincijski grad, koji je u sebi sjedinjavao upravni centar i Banjsko lječilište. Aquae S... podignuta je u 1. vijeku a život u njoj odvijao se ravnomjerno sve do 5. vijeka. Imala je status kolonije, a njeni stanovnici doseljeni kolonisti i domaće, romanizirano stanovništvo, bili su punopravni rimski građani. Arheološka istraživanja otkrila su ostatke raznih građevinskih objekata, među kojima se posebno ističu stambeni objekti u formi vile i termalni kompleks. Neki od ovih objekata imaju tipičan unutrašnji raspored bogate rimske kuće, prostorije ukrašene vrijednim mozaicima, a ispod podova su nađene naprave za centralno zagrijavanje zgrada. Iz ovog perioda sačuvani su temelji rimskih građevina, podni mozaici, kamene baze, keramika, nakit i novac.[3] Osmanski period Osmanski period (15. – 19. vijek) je konačno dao ime ovom naselju. Iladž – je stara turska riječ koja znači, lijek, ono što čovjeku daje zdravlje i obilježila je i definisala ovaj lokalitet vode, zraka i vazduha. U tom periodu Ilidža je imala banjski karakter, kao i mjesto odmora i rekreacije. Prometni značaj postojao je i tada pa je izgrađen most preko rijeke Bosne na Pladištu između 1530. – 1550. godine, a njegova autentičnost sačuvana je do danas. Bogatiji stanovnici Sarajeva iz ovog perioda na Ilidži su imali tzv. ishodne kuće – ljetnikovce, gdje su boravili po cijelo ljeto. Neke od njih su sačuvane i do danas. Austro-ugarski period U ovom periodu Ilidža i njena okolina su se razvili u izgrađen i uređen prostor (1878. – 1918. godine.) Modernizovana je stara turska banja po uzoru na tadašnje kupališne centre Evrope. Pod neposrednom upravom Zemaljske vlade u Sarajevu, počeli su radovi na projektovanju i etapnom uređenju banje Ilidža u cjelini. Modernizovana je stara turska banja po uzoru na tadašnje kupališne centre Evrope. Krajem 1895. godine izgrađeni su hoteli „Igman“, „Hungaria“, „Austria“ i „Bosna“. Uređen je i Banjski park sa mnogobrojnim stazama, cvijetnim alejama, vještačkim jezerom, ribnjakom i zvjerinjakom, izgrađeni sportski tereni, hipodrom i drugi objekti za zabavu. Do 1894. godine zasađena je Velika aleja, koju sačinjava 726 stabala platana i veći broj stabala divljeg kestena. Velikom alejom je banjski kompleks povezan sa "Vrelom Bosne", na kome su ozidane obale, napravljeni mostići i mnogobrojne staze za šetnju. Banjsko – lječilišni centar Ilidža postao je čuven po sumpornom vrelu i njegovoj ljekovitosti, ali i po ljepoti prirodnog i izgrađenog ambijenta.[3] Novo doba Igmanski marš bio je usiljeni marš Prve proleterske brigade ostvaren, uz velike gubitke, u noći 27. januara 1942. godine. Dio je druge neprijateljske ofanzive protiv NOVJ. U socijalističkoj Jugoslaviji Ilidža bila je veliko industrijsko središte i po ekonomskoj snazi bila na petom mjestu u Bosni i Hercegovini. U samoj Ilidži radila je Tvornica ćilima, Lasta je proizvodila bicikle, na Stupu je radila Šipadova tvornica namještaja Standard i Hladnjača i klaonica (SIMES), tvornica drvne industrije BOSANKA u Blažuju, itd. U Rakovici je bio veliki voćnjak jabuka, u Vlakovu veliko skladište tečnih goriva. U Radničkom naselju Hrasnica svoje pogone imala je Fabrika motora Sarajevo (FAMOS), sa preko 10.000 zaposlenih. Proizvodila je motore za teretne kamione (FAP), a posebno za vojnu industriju (tenkovi, oklopni transporteri). Na samo 1 km od centra Ilidže bio je veliki industrijski kompleks sarajevskog Energoinvesta sa proizvodnjom iz različitih tehnoloških oblasti. Tvornica termo aparata (TAT) je između ostalog proizvodila i izvozila separatore za nuklearne elektrane. Automatika je bila u ono vrijeme vodeća u oblasti proizvodnje i kompletnog inžinjeringa u oblasti automatske regulacije rada industrijskih postrojenja. Mješovita francusko-jugoslovenska firma Petrolinvest pokrivala je potrebe naftne industrije. U naselju Blažuj radili su pogoni Coca Cole. Ilidža tokom rata u Bosni i Hercegovini 1992-1995 godine Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini Ilidža je bila pod kontrolom vojske Republike Srpske i služila je kao "čep" višemjesečnog okruženja Sarajeva. Za vrijeme kontrole RS-a u Ilidži su bili protjerivani i pritvarani civilni stanovnici nesrpske nacionalnosti u nekoliko zatvora ili logora. Nakon konsolidacije prostora Sarajeva poslije potpisanog Dejtonskog mirovnog sporazuma Ilidža je reintegrirana 12. marta 1996. u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.[potreban citat] U socijalističkoj Jugoslaviji Ilidža je bila u sastavu grada Sarajeva, kao jedna od općina.

municipality

Geografija

arrow

Smještena je na 490 metara nadmorske visine, 12 km jugozapadno od centra Sarajeva. Prije rata ukupna površina područja Općine obuhvatala je 162 km2. Dejtonskim sporazumom od dijela općine formirana je općina Istočna Ilidža, tako da ukupna površina sada iznosi oko 149 km2. Reljef Reljef područja Ilidža različitog je oblika - od tipičnog ravničarskog (28%) do brdsko-planinskog (72%). Područje planine Igman prirodno je ograničilo općinu s jugozapadne strane. Upravo padine planine Igman čine prirodni amfiteatar idući od Krupca na istoku, preko Hrasnice do Blažuja i Raskršća na zapadu. Najveće rasprostranjenje u građi Igmana imaju mezozojske naslage, uglavnom trijaske i jursko-kredne, predstavljene krečnjacima, dolomitima, pješčarima, glinicama, laporcima, kvarcnim pješčarima. Veliki dio teritorije općine Ilidža izgrađen je od kenozojskih tercijarnih (miocenskih) i kvartarnih tvorevina, koje su predstavljene glinovitim, ilovastim, šljunkovito -pjeskovitim i drobinskim nanosima. Sarajevsko polje karakteristično je po aluvijalnim naslagama od šljunska i pijeska, kao i riječne terase u dolinama rijeka na kojima su u gornjim nivoima naslage pretežno cementovane. Klizišta kao savremeni egzogeni proces predstavljaju veliki problem i pravi su rizik pri gradnji i sanaciji objekata. Na području Ilidže evidentirano je 25 klizišta. Vode Glavnina teritorija je u porječju rijeke Bosne, gdje se nalazi i popularno izletište Vrelo Bosne. U prvih nekoliko kilometara toka Bosna prima tri desne pritoke, Željeznicu (sa Treskavice), Dobrinju (sa Trebevića) i Miljacku (sa Jahorine i Romanije) i jednu lijevu, Zujevinu (sa Bjelašnice) sa Rakovačkim potokom. Taj mali prostor, pod imenom Sastavci, zbog obilja vodotokova, često je plavljen. Klima Do 600 metara nadmorske visine zastupljena ja umjereno kontinentalna klima, a iznad te visine postepeno prelazi kontinentalno-planinsku. Česte i karakteristične pojave tokom zime , u kotlinskim dijelovima su temperaturne inverzije, kada se formira inverzioni sloj. Ovakvo stanje može da traje od nekoliko dana, pa do nekoliko sedmica, posebno u gradskom području, što nepovoljno utiče na kvalitet zraka, u smislu povećane koncentracije štetnih čestica u atmosferi, zbog nemogućnosti razmjene zračnih masa. Na Ilidži je prosječno 124 dana sa kišnim padavinama i 42 sa snijegom. Područje Općine, u zimskim danima je prekriveno maglom, pa godišnje ima do 88 maglovitih dana. Maksimalna visina sniježnog pokrivača je 100 cm.

Stanovništvo

arrow

Ilidža je općina koja se nalazi u Kantonu Sarajevo. Po popisu stanovništva 2013. godine općina Ilidža broji 6.673 stanovnika naseljenih u 12 naselja. Mjesne zajednice općine su: Ilidža Centar (centralno naselje), Hrasnica, Sokolović Kolonija, Butmir, Otes, Stup, Stupsko Brdo, Vreoca, Blažuj, Rakovica, Lužani i Osijek.

Privreda

arrow

Na prostoru općine utvrđena su ležišta određenih mineralnih sirovina kao što su dolomit i glina. Eksploatacija dolomita vrši se na 4 registrovana lokaliteta u Rakovici u zaseoku Puhovik i 3 u kamenolomima na prostoru Batalovog brda, kao i eksploatacija gline u proizvodnji opekarskih proizvoda u Rakovici. Općina Ilidža raspolaže veoma značaj nim prirodnim resursima pitke, mineralne, termalne i termomineralne vode što je osnova za razvoj niza djelatnosti u skladu sa postavkama održivog razvoja. Područja perspektivna za istraživanje pitke vode su na prostorima Sarajevskog polja, Rijeke Zujevine od Donjih Hadžića do Mostarskog Raskršća. Pitke vode karstnih ležišta Igmana i aluviona Sarajevskog polja su od prvorazrednog značaja za vodosnabdijevanje Grada Sarajeva, te općina Ilidža i Hadžići. Mineralne vode su utvrđene kod Blažuja gdje se nalaze 4 (četiri) pojave kiseljaka gdje je moguće zahvatiti 10-15 l/s mineralne vode odličnog kvaliteta. Trenutno se eksploatiše 1-3 l/s mineralne vode. Termalne vode su utvrđene na Butmiru i Sokolović Koloniji. Ukupne rezerve termalnih voda Ilidže, utvrđene na bušotinama, iznose 15-20 l/s i trenutno se neadekvatno ili vrlo malo koriste. Termomineralne vode su utvrđene samo na Ilidži, a ukupna izdašnost bušotina se kreće oko 270 l/s vode temperature 26 – 58oC. Trenutno se koristi samo 10 l/s ovih izuzetno ljekovitih voda i to u funkciji zagrijavanja hotela. Područje perspektivno za istraživanje mineralnih, termalnih i termomineralnih voda je prije svega Sarajevsko p olje oko rijeke Željeznice, zatim širi prostor naselja Buhotina kod Kobiljače i Podlipnik. Termomineralne vode Ilidže su mješavina dvije vode različite mineralizacije (starijih i mlađih voda) i ne mješaju se sa površinskim i pitkim vodama u aluvionu niti sa termalnim i termomineralnim vodama niže temperature. Termomineralne sumporovite vode Ilidže predstavljaju dugoročnu osnovu za razvoj banjskog turizma. Termomineralne vode Blažuja se flaširaju. Termalne vode u Butmiru, Sokolovićima na Mostarskom raskršću i Rakovici se koriste za flaširanje, vodosnabdijevanje, navodnjavanje i rekreaciju.

Kultura

arrow

Arheološko područje Butmir, najstarije i najpoznatije arheološko nalazište u Bosni i Hercegovini, nalazi se na desnoj obali rijeke Željeznice, nedaleko od savremenog naselja Butmir. Samo neolitsko naselje, otkriveno još prije punih sto godina i po njemu je čitava jedna grupa mlađeg neolita centralne Bosne dobila naziv Butmirska kultura. Antička urbana cjelina, rimsko naselje, gradska općina Banja S.... (Aqua S... ) kolonijalnog ranga. Srednjevjekovni arheološki lokalitet - Selo Vrutci leži ispod Igmana, oko 3 km zapadno od Ilidže. Na lokalitetu Crkvina, sjeverno od Vrela Bosne, pokraj aleje Ilidža – Vrelo Bosna, otkriveni su ostaci preromaničke crkve i srednjevjekovno groblje. To je jedna od najstarijih crkava u centralnoj Bosni i na osnovu analogija može se datirati u drugu polovinu X vijeka. Lokalitet je proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (na spisku za grad Sarajevo). Iz Osmanlijskog perioda (XIV – XIX. st.) najznačajnije naslijeđe je: banjska zgrada sa dva bazena, pokrivena kubetima dva hana za stanovanje, Most preko rijeke Bosne na Pladištu sagrađen 1530-1550. god. – U konstrukciju mosta ugrađeno je ornamentirano kamenje iz rimskog perioda, zbog čega je ovaj most u narodu poznat kao Rimski most. Proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (na spisku za grad Sarajevo). ishodne kuće – ljetnikovci. muslimanski spomenici nišani ili bašluci.[4] Iz novijeg doba su: Hotelski kompleks na Ilidži („Igman“, „Hungaria“, „Austria“ i „Bosna“), nastao je u periodu Austro -ugarske uprave. Crkva sv. Save u Blažuju zajedno sa grobljem, proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (na spisku za grad Sarajevo). [14] Tunel Dobrinja - Butmir, simbol otpora stanovnika opkoljenog Sarajeva u ratu 1992-1995. godine, predstavlja dokument i svjedočanstvo najnovije historije grada. Međutim, u godinama rata 1992-1995 i kasnije, sve do danas, prisutne su značajne destrukcije objekata graditeljskog naslijeđa i devastacije prostora prirodnog naslijeđa. Nedostaju potrebna finansijska sredstva za sanaciju i zaštitu.