Foča RS
Republika Srpska
Ključni brojevi
Površina: 1135 km²
Broj naselja: 101
Populacija: 18288
Web stranica: http://www.opstinafoca.rs.ba/
Poštanski broj: 73250
Povezani članci:
Komunalni poslovi
Vodovodna mreža
Foča RS • Radisav Mašić
Rekonstrukcija vodovodne mreže u Miljevini
02.10.2020.
Događaji
Vidović: Dodatna sredstva Vlade Medicinskom fakultetu za opremanje novih prostorija
Foča RS • Radisav Mašić
Vidovićeva je iz Foče otišla s uvjerenjem da bi ova lokalna zajednica trebala dobiti status grada, na čemu će se, kako je rekla, prioritetno raditi u narednom periodu.
20.10.2020.
O općini i njenoj historiji
Foča u srednjem vijeku Sahat-kula u centru grada U srednjem vijeku Foča se pominje zapisana pod raznim nazivima kao Choçe, Coçça, Choza, Coçe, Chozza, Coza, Chotza, Hoča, Hotča. Jula 1444. je navedeno kao Hotče (pisana u Hotče), a isto tako i augusta 1467. (u Hotču). Pretpostavlja se da naziv Hoča i Hotča potječe od vlastitog imena Hotkja koje ima korijen u glagolu hotjeti. Foča je smještena na desnoj obali rijeke Drine, na ušću rijeke Ćehotine u Drinu. Ona je središte šireg područja poljoprivredne sredine i bogate mreže puteva. Kroz Foču je prolazio čuveni dubrovački put (Via Drine). Značaj prolaza kroz Foču označen je činjenicom da je jedne prilike i put tako nazvan (Via Coze). To je osnova na kojoj se razvija srednjovjekovna Foča kao trg i karavanska stanica. Foča se u izvorima prvi put javlja 8. februara 1366. Po mnogima, Foča u sastav srednjovjekovne Bosne ulazi poslije sloma srpskog oblasnog gospodara Nikole Altomanovića 1373. Većkrajem 14. vijeka pojavljuju se fočanski trgovci na dubrovačkom tržištu. Miloš Bogojević, označen da je trgovac iz Foče, januara 1399. godine u Dubrovniku prodaje konja Antoniju Zaneliju iz Trana.[5] U Foču često dolaze trgovački karavani krajem 14. i u 15. vijeku. U 15. vijeku Foča je najveće trgovačko središte u regionu. [Dubrovnik|Dubrovčani]] su pokazivali jak interes za Foču u periodu 1422-1448, kada su u Foči imali i svoju koloniju. Privredna razvijenost i prisustvo stranih trgovaca doveli su i do razvoja domaćih trgovaca. Oni obično posluju putem kreditiranja. Juna 1432. godine kod dubrovačkog vlastelina Marina Sorkočevića kredit u visini od 30 dukata podižu Radinko Borojević i Vukoslav Radomirić iz Foče.[6] Krajem 14. i u 15. vijeku ističu se domaći trgovci Drugovići, Nartičići, Zorčići, Crijepovići, Ljubinovići, Novakovići, Veseokovići, Brateljevići, Tvrdiša Mirošković, Radoje Dubjević i drugi. Pored uvozne trgovine, u kojoj prednjače tkanine i luksuzna roba, fočanski trgovci se bave i izvozom domaćih resursa, prije svega voska. Decembra 1402. godine dvojica vlaha Maleševaca Herak Milošević i Vukac Ponošević i dubrovački trgovci Vojhna Tihojević i Stojko Miletić ugovaraju prijevoz 25 tovara voska iz Foče u Dubrovnik. Cijena ugovorenog prijevoza od Foče do Dubrovnika je 4,5 perpera dubrovačkih dinara po tovaru. Foča je tada imenovana kao trg (mercatum). Navedeni ugovor svjedoči i da se srednjovjekovno 'de Drina' najuže povezuje sa područjem Foče (ad mercatum de Choçe de Drina). Juna 1453. spomenuta je Podfoča. Foča je bila u posjedu bosanskog vlastelinskog roda Kosače. Period Drugog svjetskog rata Foča je prostor događanja Pete neprijateljske ofanzive, Bitke na Sutjesci.
Geografija
Općina se nalazi u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Površina joj je 1.115 км². Istočna i južna granica općine su i granice sa Crnom Gorom. Na sjeveroistoku graniči sa općinom Čajniče, na sjeveru sa općinom Foča-Ustikolina i Goražde, na zapadu sa općinom Kalinovik i na jugozapadu sa općinom Gacko. Foča je općina sa najvišim vrhom u Bosni i Hercegovini (planina Maglić, najviši vrh 2.386 metara), čiji pojedini dijelovi pripadaju najvišem planinskom području u BiH, od čega nekoliko visova premašuje 2.000 metara nadmorske visine. Na području općine Foča se nalazi jedina prašuma u Bosni i Hercegovini i najveća u Evropi - Perućica koja se nalazi u okviru Nacionalnog parka Sutjeska, gdje se u još uvijek netaknutom rezervatu prirode nalaze najveći evropski uzorci jele (63 m) i omorike (65 m), te kapitalni primjerci bukve, kao i Vodopad Skakavac. Kanjon rijeke Tare je po dubini najveći u Evropi i drugi u svijetu, odmah iza Grand kanjona u Sjedinjenim Američkim Državama. Rezervat prirode je postao okupljalište poklonika splavarenja i raftinga, planinarenja, lova i ribolova i onih koji uživaju u netaknutim prirodnim ljepotama. U ovom preostalom otoku iskonske prirode živi šarolik svijet flore i faune, pa je zbog toga proglašen strogo zaštićenim rezervatom, koji se isključivo koristi za nauku i obrazovanje s ciljem da se u potpunosti sačuva za buduće generacije. Kod Broda prima rijeku Bistricu, koja je poznata po svom kanjonu i tunelu kroz koje protječe, kao i pećinama Kuk i Ledenjača.
Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine općina Foča imala je 40.513 stanovnika[9], raspoređenih u 120 naselja.
Kultura
U gradu Foči je 442 godine zubu vremena odolijevela po mnogima, jedna od najljepših džamija u Bosni i Hercegovini, a po nekima i na Balkanu - Aladža džamija poznata i kao Šarena džamija za koju je Hamdija Kreševljaković, jedan od najpriznatijih poznavalaca i proučavatelja bosanske kulture izjavio: ::"Iako su Gazi Husrev-begova džamija i Sokolovićev most na Drini najmonumentalnije građevine osmanskog doba u Bosni, a Stari most u Mostaru opet djelo svoje vrste, to je ipak Aladža džamija u Foči najsavršeniji arhitektonski spomenik tog doba u ovim zemljama." Kao i svi ostali sakralni objekti islamske kulture na području općine Foča i Aladža je porušena do temelja od strane srpskih vlasti tokom rata u BiH, 1992. godine. Foča je bila grad domaćin Partizanske olimpijade, održavane svake godine u znak sjećanja na period iz NOB-a (januar - maj 1942), kada je Foča poslužila kao krajnje odredište i baza za oporavak promrzlih učesnika čuvenog Igmanskog marša, neposredno nakon stravičnog četničkog terora i zločina nad Fočacima i izbjeglim Rogatičanima, koji je odnio više hiljada ljudskih života. Foča je kultno mjesto antifašizma u bivšoj SFRJ. Dolina heroja - Sutjeska - Tjentište, gdje se u sklopu hotelskog kompleksa nalazi i nekada najveći otvoreni bazen u Evropi (16.000 kvadratnih metara). U Foči djeluju tri fakulteta: stomatološki, medicinski i duhovna akademija.
