Dobretići
Federacija BiH - Srednjobosanski kanton
Ključni brojevi
Površina: 59 km²
Broj naselja: 18
Populacija: 1629
Web stranica: Nije unesena
Poštanski broj: 70210
Povezani članci:
O općini i njenoj historiji
Općina je dobila naziv po jednom od najvećih sela ovog kraja, selu Dobretići. Samo selo ima dugu historiju i baštini ime od srednjovjekovne bosanske vlastelinske obitelji Dobretića. Među stanovništvom još je živa usmena predaja pomognuta historijskim temeljima koja kaže kako je padom Bosne 1463. godine zarobljeno i u Carigrad odvedeno oko 30.000 bosanske mladeži. Među njima je bila i Ljiljana, lijepa kći Stjepana Dobrete, koja je dospjevši u sultanov harem izmolila od sultana ferman kojim se Stjepanu Dobreti daruje vlastelinstvo, nazivano prije Zapadne Vrhovine. Tu je Stjepan Dobreta i umro, te je ukopan u selu Zapeće. Na spomeniku što mu ga 1773. godine podiže fra Marko Dobretić, franjevački provincijal i bosanski biskup, piše da je umro 1472. godine doživjevši 98 godina. Poslije njegove smrti vlastelinstvo razdijeliše njegovi sinovi, te Juri pripadoše Dobretići, Pavi Pavlovići, Boji Bojtačići, a Vlatku Vlatkovići koji se 1852. godine prozvaše Zubovići.
Geografija
Nalazi se na planini Ranča, u središnjoj Bosni (Srednjobosanski kanton), 20-ak kilometara istočno (sjeveroistočno) od Jajca. Cijelo područje općine je kod lokalnog stanovništva poznato kao Pougarje, nazvano po rijeci Ugar koja izvire na planini Vlašić (istočno od Dobretića) i protiče uz sjeveroistočni rub obronka Ranče, a to je ujedno i entitetska granica. Pougarje je do rata bilo pod upravom općine Kneževo, a potom kratko vrijeme pripojeno općini Jajce da bi se osamostalila i danas, kao takva i postoji pod nazivom Dobretići.
Stanovništvo
Današnje područje općine Dobretići je do rata imalo 4790 stanovnika u 20-ak sela i zaselaka, a danas ih je ukupno par stotina, uglavnom starije dobi i bave se isključivo stočarstvom. Općina je nastala otcjepljenjem od općine Kneževo, te od 4 mjesne zajednice (Dobretići, Davidovići, Kričići i Melina).
Privreda
Nadaleko poznati "Vlašićki sir" je najpoznatiji proizvod pougarskih stočara prije rata. Danas "Vlašićki sir" proizvode, u izuzetno malim količinama, isključivo pojedinci, takoreći za vlastite potrebe, ne i u komercijalne svrhe. Cijelo područje je pogodno za razvoj turizma osobito zimskog. Npr. područje ima skijališta kao što su Poljane te Krčevine u Pavlovićima.
