Čapljina
Federacija BiH - Hercegovačko-neretvansko kanton
Ključni brojevi
Površina: 256 km²
Broj naselja: 32
Populacija: 26157
Web stranica: http://capljina.ba/
Poštanski broj: 88300
Povezani članci:
Investicije
Sufinansiranje stanova
Čapljina • Smiljan Vidić
Svečano potpisivanje ugovora sufinansiranja prve stambene nekretnine
25.09.2020.
Poljoprivreda
Javni poziv: 10 milijuna KM za pomoć subjektima iz poljoprivredno-prehrambenog sektora
Čapljina • Smiljan Vidić
Za realizaciju ovog Javnog poziva osigurana su sredstva u iznosu od 10.000.000 KM.
28.10.2020.
O općini i njenoj historiji
Prvi autohtoni stanovnici ovog područja, kako je zabilježeno na drevnim grčkim, a kasnije i rimskim kartama su starosjedilački ilirski narodi, među kojim su zasigurno najuticajniji bili Ardijejci, koji će negde u 3 vijeku prije nove ere formirati i jedno od tada najjačih i najuticajnijih kraljevstava na Balkanu, ilirsko kraljevstvo Ardijeja ili Ardijejaca. Nakon rušenja ilirskog kraljevstva, Rimljani grade nekoliko svojih naselja (Dretelj, kod Počitelja i u Žitomislićima), a sama Čapljina postaje centar trgovine i saobraćaja. Tu je i nekoliko latifundija sa vilama (Mogorjelo, Višići), koje snabdjevaju Naronu i dijelove provincije Dalmacije poljoprivrednim proizvodima. I Slaveni se kasnije ovdje naseljavaju (Višići). U ranom srednjem vijeku područje drže Mlečani, zatim je u sastavu bosanske države, do pada pod osmanlijsku vlast. Kada je u pitanju etimologija naziva grada, Čapljina, zanimljiva je podudarnost sa latinskom riječi "Ardea", što doslovno znači "Čaplja", a što opet konicidira za nazivom najuticajnijeg ilirskog naroda na tom području, Ardijejaca (izvorno zapisano kao Ardiaei), koji je nastanjivao upravo šire područje Čapljine i doline rijeke Neretve.To otvara mogućnost da su Slaveni dolaskom na to područje preuzeli naziv od Ilira ili Rimljana,a zatim ga preveli na svoj jezik. Naravno, to je samo jedna od više mogućih intepretacija koja otvara mnoga druga pitanja na polju etno-jezičkog istraživanja.
Geografija
Nalazi se u dolini rijeke Neretve, na važnoj raskrsnici puteva sa sjevera na jug. Na području Čapljine Neretva prima svoje pritoke: Trebižat, Bregavu i Krupu.
Stanovništvo
Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Čapljini je popis nacionalnih spomenika koji se nalaze na području općine Čapljina. Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Čapljina se nalaze sljedeći spomenici: "Crkva Preobraženja Hristovog u Klepcima, zgrada škole i groblje, područje i ostaci graditeljske cjeline", "Crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Gabeli" sa pokretnom imovinom i nadgrobnim spomenicima u Gabeli" (graditeljska cjelina), "Arheološko područje Gabela" (arheološko područje), "Most u Klepcima" (historijska građevina), "Pašića kula sa dvorima u Bivoljem Brdu" (graditeljska stambena cjelina), "Počitelj" (historijsko – gradsko područje), "Rimska vila (Villa Rusticae) u Višićima, (lokalitet „Kućišta“) sa ostacima iz rimskog antičkog perioda, ranog i kasnog srednjeg vijeka (slavensko naselje i groblje)" (arheološko područje), "Rt kula (Kulina na rijeci Krupi) u Dračevu" (historijska građevina), "Utvrđena kasnoantička vila Mogorjelo" (arheološko područje).
Sport
U Čapljini postoji dugogodišnja sportska tradicija, pogotovo u nogometu, košarci, rukometu, boćanju i odbojci. NK Čapljina je u bivšoj Jugoslaviji egzistirao pod nazivom Borac, a danas je profesionalni nogometni klub u sklopu kojeg postoji i škola nogometa. Poznata imena iz Čapljine koja su ugradila sebe u razvoj nogometa su: Kana Čolić, Zlatan Vego, Ilija Ivanković, Dadi Mulalić, Zara Zurovac, Milivoje Draško, Seno Elezović, Velija Kudra, Halid itd. Seniorski tim se takmiči u Drugoj ligi Federacije BiH-Jug, a u Prvoj ligi se takmiče timovi kadeta i juniora. Navijači Čapljine se zovu Patrioti, a stadion se zove Bjelave.
