Stolac

Federacija BiH - Hercegovačko-neretvanski kanton

Ključni brojevi

Površina: 331 km²

Broj naselja: 26

Populacija: 14502

Web stranica:  http://www.stolac.gov.ba/

Poštanski broj: 88360

Povezani članci:

O općini i njenoj historiji

Kontinuitet prisutnosti ljudske zajednice na prostoru Stoca seže 16.000 godina u prošlost. Pošto se kraj nalazi u mediteranskom podneblju uspjevale su sve vrste voća, a ponajviše grožđa. O zainteresiranosti za život na ovom prostoru od najstarijih vremena svjedoče mjesta koja ga okružuju: pećina Badanj - paleolitsko stanište, utvrđeni ilirski grad Daorson, koji izaziva divljenje svojim kiklopskim zidinama, te poznate nekropole stećaka na Radimlji, Boljunima, Rotimlji i Vidoštaku kao i sama tvrđava Stari grad. Ime naselja doživljavalo je promjene kroz historiju. Najstariji naziv je Daorsoi, odnosno Daorson, ilirski megalitski grad u selu Osanjici iznad Stoca (IV-III vijek p. n. e.). Slijedi rimski muncipij Diluntum. Današnje ime naselja Stolac prvi put je spomenuto 1420. (loco dicto Stolac), a utvrda Vidovski 1436. Slijedi osmansko Ilce i IIstolce, potom Vidoska i konačno Stolac. Grad spomenik. Stolac je bio grad muzej. Grad koji je sa svojom historijskom baštinom bio pod zaštitom UNESCO-a od 1980.godine. Tragovi ljudskih ruku datiraju još prije 15.000 godina što svjedoče crteži u Badanjskoj pećini. To su opisi detalja lova s jasnim likom konja (to je doba Ebeolitika). Prvi stanovnici Balkana, Iliri, ostavili su svoj trag u tvrđavi Doarson, nađeni su ostaci rimske tvrđave Diluntum. Tu je i velelepna Radimlja sa svojim kamenim spavačima, nekreolozima, stećcima. Isto tako tu je grob jevrejskog rabina Mosa Danona. To mjesto je bilo i ostalo jedno od svetišta Jevreja. Spomenici, džamije, trgovi kao i crkve, biblioteke bili su izgrađeni za vrijeme Turskog vakta. Kasnije na te građevine nadovezivali su se obilježja mediteranske kulture. Tokom najnovijih ratnih dešavanja grad Stolac ostao je bez mnogih svojih značajki, uništena je džamija Ismail Kapetana Sarica, džamija Hadži Alije Hadžisalihovića, pravoslavna crkva iz 1870. god. Jedna od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini, džamija sultana Selima iz 1519, zapaljena je i srušena. tako je i sa drugim spomenicima: Silahtar Jusuf paše hamam, kuća Ali Paše Rizvanbegovića, Stara kuća (Mujina), Džulhanimina kuća, mezarja, biblioteke, Stolačka sahat-kula. Prvi spomen Stoca u pisanim izvorima Stolac je prvi put spomenut u pisanim izvorima 7. maja 1420. Zasad je to rodni list imena ovog grada. Prvi poznati stanovnik Stoca je izvjesni Gojak Tihosalić, koji se bavio stočarstvom. Dokument se nalazi u Državnom arhivu u Dubrovniku. Njegov sadržaj je sljedeći: Milien Budečević pred dubrovačkim knezom Nikolom Pucićem podiže tužbu protiv Vučihne i Stjepoja Vlahovića iz katuna Vučihne Vlahovića zato što su tih dana u mjestu zvanom Stolac oduzeli tri krave i vola, a koju stoku je Milien imao na čuvanju i uzgoju kod Gojaka Tihosalića iz Stoca. "1420 die VII maii. Milien Budezeuich coram nobili et sapienti viro domino Rectore ser Nicola Jo. de Poza conqueritur supra Volcichna Vlachoeuich et Stiepoe de cathuna Volcichne Vlachouich. Eo quia his diebus propelapsis predicti violenter in loco dicto Stolaç aceperunt sibi vaccas tres et I bouem quos habebat in manibus et ad custodiam Goiachi Tichosaglich qui stat in dicto loco Stolaç" - 7.5. 1420. godine; Državni arhiv Dubrovnik; Serija: Lamenta de foris; Svezak: IV; Folija: 190. Nasljednik Gojaka Tihosalića mogao bi biti Vukmir Gojaković koji se spominje krajem maja 1436. godine. Označen da je iz Stoca u Vidovom polju Vukmir Gojaković (Vochmir Goiacouich de Stolaç de Vidoe poglie) se tada obavezao na sedmogodišnju službu kod dubrovačkog oružara Antolina Obradovića.

municipality

Geografija

arrow

Naselje Stolac je nastalo na obalama rijeke Bregave kojeg okružuju planine Hrgud te Vidovo polje s okolnim mjestima koja su ispisana perom bogate kulturne prošlosti. Sam prilaz Stocu sa zapadne strane je Dubravska visoravan, koja je specifična i poznata po breskvi i nadasve dubravskom vinogorju po kojem su poznata stolačka vina. Stolačko područje je svojim mediteranskim šarmom, dobrom vodom, blagim nebom, pitomim krajolikom i skladom prirodnih ljepota, privlačilo ljude od prahistorijskih vremena. Iliri i grčki pomorci, rimski patriciji, istočno gotski osvajači, slavenski velikodostojnici, osmanski plemići, venecijanske vojskovođe, austrougarski namjesnici, te mnogi poklonici sunca, svježine rijeke Bregave, kulturno historijskih valera i tajnovitih poruka iz proteklih vijekova, ostavili su ovdje svoj trag: gradine i grobove, imena na pločama-poruke za one koji će za njima doći. Stolac je prostor s najduljom i najraskošnijom historijom gradskog života u Bosni i Hercegovini, a spada u malu grupu balkanskih prostora na kojima su sačuvana materijalna svjedočenja o urbanim oblicima života kroz razdoblje dugo preko 3.500 godina, koliko su stari posljednji poznati nalazi ilirskog grada Daorsona.

Kultura

arrow

Stolac trenutno ima preko 35 objekata ili lokalitetana listi nacionalnih spomenika. Neki od navedenih spomenika su: Čaršijska džamija (prvi nacionalni spomenik koji je obovljen, a u potpunosti bio razoren 1993 godine od strane HVO i HV), Podgradska džamija, Ćuprijska džamija i Uzinovićka džamija, Ošanjićka crkve, Trijebanjska crkve, Poplatska crkve i crkva na Poljubi u samom Stocu.

Sport

arrow

Do 1992. godine u Stocu vladalo je veliko interesovanje za sport. Igrao se nogomet, rukomet, košarka i odbojka. FK "Iskra" Bregava takmičila se u Republickoj Ligi u sistemu tadasnje SFRJ. Danas u Stocu FK "Iskra" vise nije u funkciji, iako je za sezonu 2003/2004 klubu "omogućeno" igranje na svom Gradskom stadionu, kada je klub nastupao pod krilima 2.lige FBiH. Na utakmicama je znalo biti i do 1000 gledalaca. Jedini aktivni sportski kolektiv danas je HNK " Stolac" koji se takmiči u 2.ligi FBiH.