Lukavac
Federacija BiH - Tuzlanski kanton
Ključni brojevi
Površina: 337 km²
Broj naselja: 44
Populacija: 44520
Web stranica: http://www.lukavac.ba/
Poštanski broj: 75300
Povezani članci:
O općini i njenoj historiji
Na području Lukavca pronađeni su ostaci kultura iz bronzanog doba na brdu Gradina kod Ozrena, koji ukazuju da je područje ove općine bilo naseljeno još u prahistoriji. Arheološki nalazi iz bakarnog doba u naselju Bokavići, koje se pod istim imenom spominje još 1512. godine, pokazuju da su ljudi iz ovog dijela Bosne i Hercegovine nalazili pogodne uslove za podmirivanje svojih životnih potreba još u staro doba, prije naše ere. U popisima početkom XVI. vijeka evidentirana je većina sadašnjih naselja lukavačke općine: Gornji i Donji Lukavac, Bokavići, Modrac, Srednja i Donja Smoluća, Puračić, Turija, Devetak, Dobošnica, Gnojnica, Kruševica itd. Ime Lukavac, koje se susreće i u drugim krajevima naše zemlje, spominje se u pisanim dokumentima 1528. godine kao Gornji i Donji Lukavac, a u popisu stanovništva iz 1885. godine spominje se kao Lukavac turski i Lukavac srpski. U jednoj turskoj ispravi iz 1644. godine spominje se neki Paša Lukavac što mnogi uzimaju kao temelj za ime Lukavac, jer o imenu Lukavac postoji nekoliko verzija. Jedna od njih je sljedeća: Prema jednoj staroj priči u starom Lukavcu je postojalo mjesto gdje su ljudi-prolaznici morali plaćati maltarinu (neku vrstu carine). Maltadžija, čovjek koji "nije davao mira" prolaznicima, bio je poznat po svojoj lukavosti, jer je naplate vršio od nekih i dva puta, a i onemogućavao je da se ide zaobilaznim putevima, pa su ga ljudi zbog te njegove "revnosti" u poslu, zvali "Lukavcem". Nasuprot ovoj tezi, prihvatljivija je teorija da je Lukavac dobio ime od toponima luka, tj. niska ravnica u okuci rijeke. Međutim, nastanak i razvoj grada Lukavca uslovljen je nastankom fabrike sode. Lukavac se od male fabričke kolonije razvio u industrijsko naselje po svim zahtjevima urbane i komunalne tehnike, higijene i hortikulture. Prvo oslobođenje Lukavca 30. septembra 1943. godine, odnosno drugo oslobođenje Lukavca 13. septembra 1944. godine, Lukavac je dočekao sa 159 porodičnih stanova, podijeljenih u 3 zasebna građevinska rejona. Kasnijom rekonstrukcijom stambenih zgrada, se brojno stanje stanova povećalo i zajedno sa do tada novoizgrađenim 1958. godine iznosilo je 269 stanova. Danas Lukavac broji 15 000 stanovnika.
Geografija
Prosječna nadmorska visina je 186 metara, površina 320 km2. Na području ove općine je 1991. godine živjelo 56.830 stanovnika. Općina Lukavac je jedna od najznačajnijih tačaka na industrijskoj, rudarskoj i turističkoj karti Bosne i Hercegovine. Lukavačka općina zauzima prostor od 352,66 km 2. Intenzivan razvoj ove općine počinje nakon Drugog svjetskog rata. U tom periodu općina se ubrzano razvija što dovodi i do razvoja proizvodnje, trgovine, sporta i kulture, kao i do organizovanja ljudi u razne organizacije. Općina Lukavac ne oskudijeva ni u ljepoti prirode, gdje postoje mnoga mjesta za odmor i rekreaciju. Neka od tih mjesta sa netaknutim dijelom prirode, a neka specijalno uređena i dizajnirana za tu svrhu. Najvažniji dio turističke ponude Lukavca vezan je za akumulaciono jezero Modrac i turističko-ugostiteljske kapacitete na jezeru. Jezero Modrac ima površinu od 17 km2 od čega je 1000 m lijepo urađene obale sa izgrađenim objektima za odmor i rekreaciju: plaže, tuševi, restorani, koncertna arena i dr. Ljubiteljima prirode se nadomak Lukavca, pored Modraca nude i izletišta Vijenac sa planinskim jezerom, Svatovac sa planinarskom kućom, Bistaračko jezero (udaljeno 1 kilometar od centra grada Lukavca), te više lokacija na rijekama Spreča (Palučak, Batare) i Turija (Soko, Čagalo).
Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Lukavac imala je 56.830 stanovnika, raspoređenih u 44 naselja. Nacionalni sastav Muslimani 37.886 (66,66%) Srbi 12.281 (21,61%) Hrvati 2.132 (3,75%) Jugoslaveni 3.384 (5,95%) ostali 1.147 (2,03%) Nacionalni sastav 1971. godine ukupno 51.781 Muslimani 34.010 (65,68%) Srbi 13.526 (26,12%) Hrvati 3.111 (6,00%) Jugoslaveni 613 (1,18%) ostali 521 (1,02%) Naseljena mjesta su: Agići, Babice, Babice Donje, Babice Gornje, Berkovica, Bikodže, Bistarac, Bistarac Donji, Bistarac Gornji, Bokavići, Borice, Brdo, Brijesnica Donja, Brijesnica Gornja, Caparde, Cerik, Crveno Brdo, Devetak, Dobošnica, Dobošnica Donja, Doložaj Brdo, Donje Crveno Brdo, Dublje, Gnojnica, Hodžići, Huskići, Iljkići, Jaruške Donje, Jaruške Gornje, Kalajevo, Koksara, Komari, Krtova, Kruševica, Kuljen (Kuljeno), Lozna, Lukavac, Lukavac Gornji, Mičijevići, Milino Selo, Modrac, Orahovica, Orahovica Donja, Panjik, Podšići, Poljice, Poljice Donje, Prline, Prokosovići, Puračić, Rosulje, Semići, Sižje, Smoluća, Smoluća Donja, Smoluća Gornja, Stupari, Svatovac, Šikulje, Tabaci, Trepale, Tumare, Turija, Vasiljevci i Vijenac.
Privreda
Općina Lukavac je jedna od najznačajnijih točaka na industrijskoj, rudarskoj i turističkoj karti Bosne i Hercegovine. Intenzivan razvoj počinje nakon prvih ratnih godina Drugog svjetskog rata. Nakon toga općina se ubrzano razvija što dovodi i do razvoja proizvodnje, trgovine, sporta i kulture, kao i do organiziranja ljudi u razne organizacije.
Kultura
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Lukavac se nalaze sljedeći spomenici: Crkva svetog Ante Padovanskog sa župnom kućom (graditeljska cjelina), Čamdžića kuća u Puračiću (historijska građevina), Hram svetog proroka Ilije sa pokretnom imovinom u Puračiću (historijska građevina), Stara željeznička stanica u Lukavcu (historijska građevina), Vila Solvay (historijska građevina), Spomen-kosturnica poginulim učesnicima NOR-a u Lukavcu, historijski spomenik.
Sport
Sportski klubovi: Aikido - Aikido klub "Gard" Lukavac KK Lukavac Plivački Klub Galeb.