Geografski položaj Precizni matematičko-geografski položaj dobiven je mjerenjem na topografskoj karti krupnog razmjera i korištenjem Google Eartha. Najsjevernija tačka nalazi se na 44°42'16" sjeverne geografske širine, a najjužnija na 44°39'11" sjeverne geografske širine. Najistočnija tačka nalazi se na 18°04'14" istočne geografske dužine, a najzapadnija tačka na 18°02'13" također istočne geografske dužine. Sjeverna i istočna tačka predstavljaju obale rijeka Usore i Bosne, a južna i zapadna tačka puteve. Općina Doboj-Jug nalazi se na ušću rijeke Usore u rijeku Bosnu, a kroz njen teritorij prolaze dvije važne saobraćajnice: magistralni put M17 Bosanski Šamac – Doboj – Zenica – Sarajevo – Mostar i magistralni put M4 Tuzla – Doboj – Teslić – Banja Luka. Smještena je 5 km južno od grada Doboja, 70 km zapadno od Tuzle, 145 km sjeverno od Sarajeva i oko 80 km istočno od Banja Luke. Općina Doboj-Jug graniči sa općinom Doboj na sjeveroistoku i istoku (ušće rijeke Usore u Bosnu i dio donjeg toka Bosne), općinom Usora na sjeveru (rijeka Usora) i općinom Tešanj na zapadu i jugu (naselja Kraševo, Lepenica i Šije). Geološke karakteristike Na ovom prostoru smjenjuju se reljefni oblici nastali u različitim epohama mezozoika i kenozoika. Obalni pojas uz rijeku Usoru i Bosnu čine šljunci i pijesci kvartarne starosti. Pojas Matuzića neposredno uz obale rijeke Usore, kao i dio Mravića je jursko-kredne starosti, a čine ga klastiti i karbonati (krečnjak i ugalj). Penjući se na više nadmorske visine, od 150 do 200 m, nalaze se naslage iz eocena i paleocena. Iznad ovih područja prostiru se naslage klastita, krečnjaka i uglja iz miocena i pliocena. U geotektonskom pogledu, ovaj prostor se nalazi u zoni unutrašnjih Dinarida, ispresjecanim rijekom Bosnom. Obuhvata granicu između sjevernobosanske flišne zone i centralne ofiolitske zone. Geomorfološke odlike Reljef na prostoru Općine Doboj-Jug nije jednoličan, jer se smjenjuju različiti oblici reljefa. Obalni pojas rijeka Usore i Bosne čine fluvijalni-akumulacioni reljefni oblici. To su uglavnom naslage koje nose rijeke Usora i Bosna od gornjeg toka prema donjem toku. Tok rijeke Bosne kroz naselje Mravići odlikuju uske doline, koje su na određenim mjestima ispresjecane, tako da se formiraju manji riječni otoci ili ade. Uzvišenja su uglavnom blago nagnuta u smjeru jug-sjever, i podložna su denudacionim i erozionim procesima. Prosječna visina prostora općine Doboj-Jug je oko 200 m nadmorske visine. Ni jedan vrh ne prelazi 400 m n.v., pa se može reći da je reljef pretežno nizijsko-brdski. Najviša tačka na cijeloj teritoriji je Hopića Brdo 356 m n.v., a najniža ušće rijeke Usore u Bosnu 150 m n.v. U Matuzićima se ističu Vis sa 194 m i Strane sa 259 m, dok su u Mravićima poznatiji vrhovi Gradina sa 237 m i Debelo Brdo sa 268 m n.v. Klimatski uvjeti Prostor Doboj-Juga u potpunosti pripada umjereno-kontinentalnom tipu klime (Cfb). Cfb je umjereno topli vlažni klimat sa toplim ljetom. Obuhvata velika prostranstva na Zemlji, a u Evropi zahvata gotovo 1/3 njene teritorije. Ovaj klimat obuhvata i najveće dijelove Bosne i Hercegovine. Za razliku od obalnog pojasa, Cfb klimat umjerenih kontinentalnih područja ima znatno veća kolebanja temperatura. Tako su prosječne ljetne temperature za 5°C veće od onih u priobalnim područjima, a prosječne zimske temperature manje za 10°C do 15°C od onih u obalnom području. Od učestalosti ciklona zavisi i količina padavina u Cfb klimatu. Takav slučaj je i sa sjevernom Bosnom. Ovdje je snijeg redovita pojava zimi. Na ovim prostorima ljeta su jako topla, zime umjereno hladne, a jesen je duža od proljeća. Najhladnije je u januaru (-1°C), a najtoplije u julu (21°C). Prosječna godišnja količina padavina kreće se od 900 do 1000 mm. Prosječan broj sunčanih dana u godini je 220, a prosječan broj dana sa padavinama je 146 mm. Temperaturni minimum u mjesecu januaru (-0,5°C), a maksimum u mjesecu julu odnosno augustu (21,2°C). Prema tome godišnje kolebanje temperature iznosi 21,7°C. Relativna vlažnost zraka je prilično ujednačena, tako da njena srednja godišnja vrijednost iznosi 78%. Vjetrovi koji pušu na ovim prostorima su dosta slabi, uglavnom su sjevernog i sjeverozapadnog smjera, čije brzine rijetko premašuju 1 m/sec. Ovo je tipično područje s nižom količinom padavina, kakva je u većini predjela sjeverne Bosne (900 – 1000 mm). Minimalna količina padavina u mjesecu martu (53,8 mm), maksimalna u junu (119,6 mm). Godišnji prosjek srednjih mjesečnih količina padavina iznosi 95,5 mm. Hidrografske odlike Općina Doboj-Jug, nalazi se na ušću rijeke Usore u rijeku Bosnu. Ova dva riječna toka predstavljaju glavnu okosnicu hidrografske mreže. Sjevernu granicu općine Doboj-Jug predstavlja rijeka Usora, njen donji tok i ušće u rijeku Bosnu, koji obuhvata oko 2,2 km dužine, dok istočnu granicu čini rijeka Bosna u dužini od 4,5 km. Usora je rijeka koja nastaje u Tesliću spajanjem Velike i Male Usore. Njena dužina od mjesta nastanka do ušća je 82 km. Ušće rijeke Usore u Bosnu je na visini od 150 m n.v. Ova rijeka ima nivalno-pluvijalni režim, tako da se njen vodostaj povećava otapanjem snijega i izlučivanjem većih količina padavina. Minimum srednjeg mjesečnog vodostaja u septembru (68,7 cm), a maksimum u aprilu (135,1 cm). Godišnji prosjek vodostaja rijeke Usore na njenom ušću je 95 cm. Pri velikim kišama rijeka Usora često zna nabujati i poplaviti ravnice u Matuzićima, a naročito u prijelaznom dobu s proljeća na ljeto, kada se njene pritoke pretvore u bujice. Nanesene štete su veće, jer se vrši neracionalna eksploatacija šljunka iz njenog korita, neplanska gradnja i sječa šuma. Osim navedenih rijeka, većeg značaja praktično nemaju ostali hidrografski objekti jer su to uglavnom potoci koji nastaju od prirodnih izvora (Šumska, Vis, Peraslike, Bukovac), a koji ne mogu obezbjediti uredno vodosnabdjevanje. Zbog toga se većina vode za potrebe vodosnabdjevanja crpi iz Bosne te se prečišćava i dodaje hlor u crpnoj stanici Havdine u Matuzićima. Pedogeografske odlike Ovdje su zastupljene dvije vrste tala: hidromorfna i automorfna tla. Fluvisol kao dominantno hidromorfno tlo zauzima mali dio teritorije općine Doboj-Jug, tj. uski obalni pojas rijeke Usore i rijeke Bosne. Od hidromorfnih vrsta tala prisutan je i pseudoglej na veoma uskom pojasu između puta M4 (Doboj-Teslić) i sjevernih padina brda Vis i Strane. Automorfna tla zauzimaju daleko veći teritorij i imaju veći značaj. Na prostoru općine Doboj-Jug izdvajaju se distrični kambisol i kalkokambisol na krečnjaku. To su uglavnom kisela tla srednjeg kvaliteta, a najrasprostranjenija su smonice i šumska tla – tzv. gajnjače. U brdskom predjelu naselja Matuzići koje zauzima gotovo 1/2 teritorije ovog naselja, nalaze se naslage distričnog kambisola (smeđe zemljište na pješčarima, škriljcima i flišu). Na lokalitetu između vrhova Gradina i Debelo Brdo u naselju Mravići nalaze se naslage kalkokambisola tj. smeđeg zemljišta na krečnjaku, a na području Brezik i Škilje nalazi se lavisol (lesivirano tlo na glinama). Između njih na lokalitetu Mujagića Grič su naslage vertisola (beskarbonska smonica). Biogeografske odlike Visinska pojasnost na prostoru općine Doboj-Jug i nije bitno izražena jer su to, u reljefnom pogledu, uglavnom ravnice i niža brda. Ovaj prostor u potpunosti nastanjuju listopadna drveća, dok su zimzelena drveća izolovana na pojedinim parcelama, i to uglavnom čempresi i jele. U dolinama rijeka i ravnicamarastu zajednice hrasta lužnjaka, topole i vrbe. Na višim nadmorskim visinama rastu hrast kitnjak, bukva i obični grab. Od ostalih biljnih vrsta treba izdvojiti zajednicu trava (djetelina, kunica), šumskih biljaka (mahovine, paprati, jagorčevine), lijane i grmovi. Osim divljih vrsta, za potrebe poljoprivrede uzgajaju se razne vrste povrtlarskih kultura: krompir, luk, paprika, paradajz, grah, kupus; voćarskih kultura: trešnja, višnja, kruška, jabuka, šljiva, kupina i žitarica: pšenica i kukuruz. Šumske zajednice su jako skučene i izolovane zbog ljudskog nemara i nekontrolisane sječe. Tako su ovi prostori, pogotovo ravničarski predjeli, ogoljeni gdje se mogu pronaći tek male grupe drveća od 5 do 10 stabala. Na ovim prostorima obitavaju životinjske vrste tipične za sjevernu Bosnu. Izdavajaju se razne vrste puževa, žaba, insekata, gmizavaca, ptica (vrabac, golub, lasta, vrana, svraka, sova, jastreb) i sisavaca (puh, jež, zec, lisica). Naročito je ovaj prostor bogat zečevima, fazanima i lisicama što svjedoči dugogodišnja tradicija lova na ovu divljač. Za potrebe poljoprivrede, gaje se pčele, perad, ovce i goveda, a pored ovih od domaćih životinja jedino su prisutne mačke i psi.

Posljednji popis stanovništva iz 1991. godine govori da je na prostoru općine Doboj-Jug živio 3261 stanovnik. Prema nekim procjenama, danas u općini Doboj-Jug živi oko 4500 stanovnika, što znači da je gustina naseljenosti 441 st./km2. S ovako velikim brojem stanovnika po km2, Doboj-Jug se svrstava među prenaseljene općine u Bosni i Hercegovini. Stopa prirasta Stopa rodnosti (nataliteta) iznosi 1,1%, a stopa smrtnosti (mortaliteta) iznosi 0,7%. Iz ovih dviju stopa proizilazi umjerena stopa prirodnog prirasta od 0,4%. Rast broja stanovništva uočljiv je zbog mnogobrojnih razloga, a najvažniji su: ubrzan proces urbanizacije i industrijalizacije, povoljan saobraćajno-geografski položaj, povoljni uslovi kupovine zemljišta i gradnje stambenih i privrednih objekata, kao i doseljenici (uglavnom izbjeglice, evidentirano oko 300 lica sa statusom izbjeglice) iz opština Teslić, Bos. Brod i Doboj. Spolna i dobna struktura Strukture stanovništva daju pravu sliku o dinamici stanovništva. Prema procjenama, od 4500 stanovnika 52% (2340) čini ženska populacija, a 48% (2160) čini muška populacija. Dobna struktura stanovništva je dosta povoljna iako je broj starog stanovništva znatan. Udio mladog stanovništva u ukupnom iznosi 19%, udio zrelog iznosi 70%, a udio starog stanovništva u ukupnom stanovništvu iznosi 11%. Etnička struktura Prema posljednjem popisu stanovništva (1991.) na prostoru općine Doboj-Jug živjelo je 3033 stanovnika koji su se izjasnili kao Bošnjaci (tada Muslimani), 97 ih se izjasnilo kao Hrvati, 19 ih se izjasnilo kao Srbi, a preostale 122 osobe kao Jugoslaveni ili neizjašnjeni. Jezična i religijska struktura su bile u gotovo jednakom odnosu kao i etnička struktura. Danas, nakon ratnih dešavanja, etnička struktura je dosta izmijenjena: Bošnjaka je 99%, a Hrvata i Srba samo 1%. Ekonomska struktura Na radno sposobno stanovništvo otpada 71% ukupnog stanovništva, a prema podacima iz 2000. godine udio zaposlenog stanovništva bio je 16% od ukupnog broja radno sposobnog stanovništva. U primarnom sektoru radilo je 1%, u sekundarnom sektoru (uglavnom građevinarstvo) radilo je 45%, a u tercijarnom sektoru 54% zaposlenog stanovništva. Obrazovna struktura Prema podacima iz 2000. godine obrazovna struktura stanovništva je poražavajuća, s obzirom da je te godine bilo čak 52% stanovništva bez osnovnog obrazovanja, 8% stanovništva imalo je završenu osnovnu školu, 33% srednju školu, a samo 7% višu školu ili fakultet. Ovaj trend visoke stope neobrazovanih osoba se smanjuje, jer su to uglavnom starije osobe ili manje imućne osobe koje se nisu školovale. U zadnje vrijeme sve je više osoba sa završenom srednjom školskom ili visokom školskom spremom. U općini Doboj-Jug egzistira osnovna škola "21.mart" koju pohađaju djeca iz Doboj-Juga ali i iz susjednih mjesta, dok na području općine ne postoji srednjoškolska ustanova, tako da srednjoškolci putuju dnevno do škola u Tešnju, Doboju i Maglaju.

Naselja općine Doboj-Jug prije rata su se razvijala u okviru tadašnje opštine Doboj, tako da se najveći privredni razvoj usmjeravao na sam grad Doboj, a vrlo malo sredstava je ulagano u manja naseljena područja. Zaposleno stanovništvo je uglavnom odlazilo na posao u obližnje gradove Doboj, Maglaj i Tešanj, a preostalo stanovništvo koje nije radilo u gradovima, uglavnom se bavilo individualnom poljoprivredom na vlastitom imanju. Već nakon formiranja općine Doboj-Jug traže se načini bolje organizacije privrednih sektora na ovom području, tako da je naglasak prebačen na djelatnosti sekundarnog i tercijarnog sektora. To je rukovodstvo općine smisleno uradilo s ciljem oporavka privrede od ratnih razaranja te poboljšanja životnog standarda stanovništva (veće prihode donose upravo sekundarne i tercijarne djelatnosti jer su one nosioci privrednog razvoja). Poljoprivreda Poljoprivreda je uglavnom individualna, mada se u posljednjih desetak godina, putem osnivanja Udruženja poljoprivrednika Doboj-Jug pokušava imati organizovani pristup unapređenju i razvoju poljoprivrede (mini farme, otkup mlijeka itd). Stanovništvo koje nije u stalnom radnom odnosu uglavnom se bavi poljoprivredom na malim parcelama (njive i bašte) na kojima sadi žitarske, povrtlarske i voćarske kulture radi vlastitih potreba. Iako obradive površine zahvataju 64% teritorije općine, nisu u dovoljnoj mjeri iskorištene, posebno iz razloga što su to usitnjeni posjedi na kojima se obično grade stambeni i privredni objekti. Vrlo mali dio poljoprivrednih proizvoda se prodaje i izvozi jer su to uglavnom mliječni proizvodi, jaja i meso ili nešto malo kultura iz plasteničke proizvodnje. Ovakav način organizacije poljoprivrede otežava plasman robe na tržište, pa je osnovano udruženje poljoprivrednika "Zelena polja" s ciljem obuke poljoprivrednika, unaprijeđenja poljoprivredne proizvodnje, nabavke nove mehanizacije i poboljšanja uslova za plasman poljoprivrednih proizvoda. Takvu inicijativu podržala je i italijanska organizacija GVC koja putem mikrokredita ulaže u poljoprivredu: pčelarstvo, voćarstvo i povrtlarstvo (uzgoj voća i povrća u plastenicima), ovčarstvo i govedarstvo. Značajna oblast poljoprivrede je i cvjećarstvo posebno jer se u Doboj-Jugu nalazi agro vrtni centar za uzgoj, uvoz i izvoz cvijeća. Industrija i građevinarstvo Industrija je veoma mlada privredna grana jer su sva preduzeća nastala u novije vrijeme (zadnjih 10 godina). To su mala privatna preduzeća koja se bave proizvodnjom hrane, građevinskog materijala, preradom drveta i metala (stolarske i limarske radionice). Prije par godina izgrađeno je šest većih industrijskih objekta i to: tri u naselju Matuzići (metaloprerađivačka i tekstilna industrija i proizvodnja asfalta) i tri u naselju Mravići (proizvodnja stakla, proizvodnja protekt-guma i prerada plemenitih metala: srebra i zlata). Industrija je prilično dobro organizovana tako da veliki dio proizvoda izvozi u druge krajeve Bosne i Hercegovine, pa i u inostranstvo. Građevinarstvo je značajan segment privrede, a posebno se ističe izgradnja i održavanje puteva, izgradnja stambenih i privrednih objekata, a pored građevinarstva se ističe i proizvodno zanatstvo. U smislu jačanja sekundarnih, ali i tercijarnih djelatnosti, ide se ka ostvarivanju značajnog plana u naseljima Matuzići i Mravići, tj. izgradnje novih industrijskih zona uz rijeku Usoru i rijeku Bosnu. Na teritoriju Doboj-Juga ne postoje značajna nalazišta ruda, tako da rudarstvo i energetika nisu razvijeni. Zbog blizine dobojske toplane, pretpostavke su da se nekada u budućnosti naselja Matuzići i Mravići povežu na sistem centralnog grijanja, ali su male šanse za izvodljivost takvog ambicioznog projekta. Tercijarni sektor Tercijarne djelatnosti daleko premašuju sve ostale privredne djelatnosti prema udjelu zaposlenosti (preko 50% zaposlenih), ali i prema ostvarenim prihodima. Nosilac privrede Doboj-Juga su upravo mala preduzeća koja se bave trgovinom, ugostiteljstvom, turizmom, transportom, špedicijom i komunikacijama. Treba istaći da dobar dio zaposlenih radi u okviru kvartarnog sektora: općinska administracija, prosvjetni radnici, medicinsko osoblje, zaposleni u policijskoj upravi, kantonalnim zavodima i sl. Saobraćajnice su prilično dobre, mada bi se trebalo poraditi na boljoj rekonstrukciji glavnih puteva. Poštanske i telekomunikacijske usluge su na dobrom nivou, a školstvo i zdravstvo je zadnjih godina značajno unaprijeđeno (izgrađena nova školska zgrada i sportska dvorana te proširena zgrada poliklinike).

KUD "Đerdan" Doboj-Jug osnovan je 1. marta 2005. godine i jedino je kulturno umjetničko društvo na području općine Doboj-Jug. KUD je od 2003. do 2012. učestvovao na mnogim festivalima širom Bosne i Hercegovine kao i van njenih granica. Organizatori su međunarodne smotre folklora pod nazivom "U susret ljetu" koji se održava svake godine u junu. Društvo broji oko 150 članova.

Jedini nogometni klub u općini Doboj-Jug je FK Gradina, koji se trenutno takmiči u Kantonalnoj ligi Zeničko-dobojskog kantona. Klub je osnovan prije rata u Bosni i Hercegovini, te je početkom rata ugašen, da bi 2010. godine ponovo počeo sa radom.